Očekivanja narednih mjeseci a i decenija
LANG(jezik):
Globalni (en-us) / Lokalni (sr-latn-ba)
Klik ako je članak koristan [brojač: N]
SADRŽAJ:
Uvod | Put naprijed | Predstojeći period | Makro | Skepticizam | Zaključak
Uvod
– Počnimo sa činjenicom da iza Bitkoina (‘Bitcoin’ - BTC) stoji ideja, u suštini da monetarni sistem ne treba da kontroliše vlada. Razlog je taj što, budući da je centralizovan i da države imaju monopol nad njim, u dužem periodu (50 do 100 godina) postaje korumpiran (primjer SAD su napustile zlatni standard 1971). Kao takav se zloupotrebljava, pa vodi do devalvacije valute i nekontrolisane visoke ili hiper inflacije, što je istorija često pokazala. Iskušenje da se pretjerano koristi štampač novca je prosto neodoljivo. Kao rezultat toga, ušteđevina građana biva ukradena, kapital uništen i ekonomija razorena. Osim toga, olakšava vođenje neopravdanih ratova, podstiče populističke političare, i istovremeno povećava razliku u bogatstvu slojeva društva uz rast nejednakosti (primanja radnika ne rastu istom brzinom koliko rastu cijene). Kao što svi znamo, centralno planiranje se nikada ne završava dobro, pa ni planiranje novca (nerješiv problem nedostatka podataka).
– Dakle, prijedlog je da se prekine ovaj začarani krug stvaranjem decentralizovanog sistema u kojem nijedna uprava neće moći da štampa novac jednim klikom na dugme (razdvajanje novca i države). Slično, Gutenbergova štamparska presa je doprinijela razdvajanju crkve i države tako što je učinila knjige široko dostupnim (znanje je demokratizovano).
Novac je apstraktan koncept i društveni konstrukt čovječanstva, vrlo star izum koji čak prethodi pisanju. Takođe je zamjena za vrijeme, najvrjedniji ljudski resurs. Neki bi to definisali kao zajedničku estetiku između ljudi sa mobilnošću kroz vreme i prostor. A ljudi ne žele više novca, već ono što mogu njime kupiti. Dakle, inflacija krade ljudima vrijeme, obmanjuje i neefikasna je, i razgrađuje cement koji povezuje društvo u zajednicu.
– U principu Bitkoin idejno nije protiv države, samo za efikasniju i transparentniju administraciju sa odgovarajućim mehanizmima ravnoteže i kontrole, suprotno od današnje birokratije. Nije pretjerano reći da bi Bitcoin mogao osloboditi čovječanstvo iz ropstva opresivnih vlada koje vole rat. Moglo bi se reći da je to pokret prema finansijskoj liberalizaciji i nezavisnosti, individualnom suverenitetu, autonomiji i slobodi. Praktičan i izvodljiv pokušaj da se popravi manjkav monetarni sistem (pokvaren novac), drugim riječima Bitkoin popravlja Novac (Integritet kao osnovno uvjerenje). Novac je informacija ali trenutno ima grešku, a BTC je ispravljanje greške. On je suprotan centralizovanom stvaranju novca (digitalno štampanje).
Države su neosnovano preuzele apsolutnu kontrolu nad novcem. Emisija novca nije dio osnovnog društvenog ugovora, pa je upitna i legitimnost vlasti u pogledu monetarne kontrole. Zadnjih 100 godina dominacije monetarne politike nad ekonomijom je neprirodno stanje, izuzetak u dugoj istoriji novca, kad se posmatra od njegovog nastanka.
– Da citiramo F.A. Hayek-a, ekonomistu austrijske škole, i autora knjige ‘Denacionalizacija Novca’ koji je predvidio Bitkoin još 1984 u jednom intervju:
“Vlasti uglavnom zloupotrebljavaju novac i zaustavljaju njegovo poboljšanje, a monetarna politika je više škodila nego koristila. Ne vjerujem da ćemo ikada više imati dobar novac prije nego što uzmemo stvar iz ruku vlasti, odnosno pošto ne možemo nasilno uzeti, sve što možemo je da na neki lukav, zaobilazni način uvedemo nešto što oni ne mogu zaustaviti.”
– Dalje, dobitnik Nobelove nagrade ekonomista Milton Fridman je 1999. godine izjavio:
“Internet će biti jedna od glavnih sila za smanjenje uloge vlade. Jedina stvar koja nedostaje, a koja će uskoro biti razvijena, je pouzdan e-keš”. (elektronski keš)
– Pomenimo i Davida Chauma, poznatog kriptografa, koji je rekao: “Privatnost u porukama i plaćanjima, i slično, je veoma fundamentalna za demokratiju.”
– Bitkoin protokol je samo prva funkcionalna implementacija ovog radikalnog koncepta (zahvalnost Sajferpank pokretu). To je programski jezik (kod) za komuniciranje vrijednosti i platforma poverenja na kojoj se može nalaziti valuta kao softver (Internet novca).
Neinflatorni zdrav novac, digitalan (nastao na internetu), pametan (programabilan), neutralan (agnostičan prema politici) kao fenomen koji se širi odozdo prema gore.
Takođe je potpuno otporan na cenzuru, bez potrebe za dozvolom i povjerenjem, jer poverenje ljudi često naruše velike organizacije (države, velike banke, mega korporacije). Može se definisati i kao novac slobodog govora, sa zadržavanjem slobode i nakon govora.
– Kao ‘Opt-In’ ekosistem (slobodno priključenje) predstavlja mirni otpor protiv manipulacije i obezvređivanja valute.
Elegantno je dizajniran i programiran tako da ima najbolje karakteristike novca:
1. Izdržljiv, 2. Djeljiv, 3. Prijenosan, 4. Prihvatljiv, 5. Ograničena količina, 6. Uniforman
Popravlja loše karakteristike zlata u pogledu teške provjere, podjele (potrebno otopiti) i prijenosa (skup transfer) zbog čega je sjajni žuti metal koncetrisan i centralizovan.
U tehničkom smislu, podržan je značajnim otkrićem u kompjuterskoj nauci: Decentralizovanom Digitalnom Rijetkošću, koja je napravljena pomoću kriptografije i koja je riješila problem dvostruke potrošnje. To što je Digitalan ne znači da je ‘Virtuelan’ ili imaginaran jer ima troškove i efekte sa posljedicama u stvarnom svijetu.
Put naprijed
– Dalje izložimo jedan mogući način na koji bi se moglo doći do ovog sistema. Pošto BTC ima ograničenu količinu (najvažnija karakteristika) dok je državna valuta, tzv. ‘Fiat’, konstantno inflatorna i gubi vrijednost (fiat prevara), ljudi imaju PODSTICAJ da štede što više u Bitkoinu. Predstavlja zaštitu od inflacije, često okarakterisanu kao ‘nevidljivi lopov’ ili prosto krađa, ali i od sistematskog institucionalnog kolapsa. Štoviše, to nije samo zaštita nego i trajno rješenje za inflaciju. Institucionalni sistem poverenja napravljen je za manja industrijska društva i sada se ne može skalirati na globalizovano društvo zasnovano na informacijama.
– Ovdje je pretpostavka da služi kao Čuvar vrijednosti ‘(1) SoV - Store Of Value’ (digitalno zlato 2.0) u dugom periodu (ne uzimajući u obzir kratkoročnu volatilnost već gledajući 4-godišnji prosjek). Ne zaboravimo da je vrijednost djelimično subjektivna, znači ona se percipira, nije intrizična (svojstvena) u stvarima. Ima vrijednost upravo zbog želje korisnika da učestvuju u monetarnom sistemu koji nema centralno emisiono tijelo (to je kao novac kojim se ne može upravljati).
Poslije, kada skoro svi budu imali neku količinu, počeće da plaćaju i primaju direktno (praveći kružnu ekonomiju) umjesto da ga konvertuju u Fiat koji se oslanja na vjerovanje u državi. I tako polako preuzima funkciju Sredstva razmjene ‘(2) MoE - Medium of Exchange’. Od tog trenutka nećete trebati da ga prodajete, već ćete ga prosto trošiti.
I treća faza (ako do ove ikada dođe) bi mogla biti kada su cijene izražene u njemu, dakle funkcija Jedinice obračuna ‘(3) UoA - Unit of Account’ (univerzalna valuta).
– BTC ima ogroman potencijal jer bi mogao biti odličan u sve funkcije, da bude prva imovina sa trostrukom funkcijom, jedistvena u istoriji (ima sposobnost da promijeni svijet).
Svaka faza (1), (2), (3) mogla bi trajati od 10 do 15 godina (slobodna procjena). Pred faza 0 je trajala donedavno - akumulacija kao kolekcionarstvo, tokom koje je tržiše otkrivalo cijenu.
Evo jedne zanimljive ideje. U trenutnom vijeku procjenjuje da će prosječan životni vijek biti 84 godine, a polovina od toga je 42 - odgovor na novac. I vjerovatno će biti potrebno najmanje toliko da bitkoin naraste do svog punog potencijala, znači do sredine vijeka 2050-te godine. To znači da će oni koji su 2008. godine imali 42 godine doživjeti to da vide, dok će nova generacija rođena ‘08 biti u 42-oj, najboljim godinama (generacijska promjena).
– Slično evoluciji interneta (1980-2020) sa rastom u obliku S-krive (postepeno pa iznenada). Uz jednu važnu razliku da sada postoji direktna vrijednost za ulaganje, tako da je sklon cikličnim promjenama cijene zbog mnogo špekulanata u prostoru. A ako odemo dalje u prošlost mogli bismo posmatrati kako su automobili zamijenili konje, pri tome i da vidimo kako su se neki protivili evolucija transporta. Na isti način na koji se neki ljudi i danas protive finansijskoj evoluciji. Čak je i Henri Ford rekao, parafraziramo: Dovoljno je što ljudi ne razumiju bankarski i monetarni sistem, jer da znaju, vjerujem da bi revolucija bila već sutra ujutru.
Don’t Understand Bitcoin? Here’s 24 Reasons You Really Should.
– Prvi korak za dalje širenje će biti selektivno usvajanje od 1% ljudi - trendsetera (strastvene pristalice). Jedna procjena je da bi do 2030. usvajanje od korisnika moglo da dostigne 10% populacije, upravo pravi broj kao prekretnica za prihvatanje kritične mase. Do tada će biti vidljivo da li ide u ovom pravcu. U ovom trenutku neki smatraju da će se to neizbježno dogoditi.
A oko 2040-2050 znaćemo konačan rezultat (potrebna je generacijska promjena). U najboljem slučaju 1 BTC bi mogao biti preko milion dolara nakon dugog procesa monetizacije, dok postepeno demonetizuje zlato. U tom trenutku bi se značajno stabilizovao, a do tada bi volatilnost bila niža svakim ciklusom. Bitkoin nudi postepeno meko slijetanje za današnju prezaduženu kejnzijansku ekonomiju.
– Takođe između zemalja postoji dinamika teorije igara (SAD, Rusija, itd.) tako da čak i ako neke od njih ga blokiraju (kao Kina) ne mogu ga zaustaviti, a pored toga ideje su neuništive. S druge strane ako ga neke učine rezervama trezora i/ili legalnim sredstvom plaćanja, ostale bi se na kraju pridružile (‘FOMO’ - strah od propuštanja). U geopolitici američki dolar je već počeo polako da gubi svoju prevlast kao svjetska rezervna valuta (Dedolarizacija) i Da li će Bitcoin zamjeniti Dolar? Zapravo je u interesu SAD-a da podrže Bitkoin, sa otvorenijim regulatornim okvirom, jer je to njihova najbolja opcija za budućnost (uzimajući u obzir promjenu moći sa Zapada na Istok). Vjerovatno će se prvo više koristiti u zemljama u razvoju (uglavnom globalni jug) koji imaju manjak finansijskih usluga (donosi finansijske alate u svijet bez bankovnog poslovanja, ino doznake bez posrednika) kao i kod onih sa slabom valutom (Bitkoin ‘moralni imperativ’). Neki će u potpunosti preskočiti bankovni račun i uskočiti direktno u aplikaciju za novac na pametnom telefonu, posebno mlađa generacija upućena u tehnologiju.
– S druge strane postoje pokušaji da se uvede Digitalna valuta centralne banke (Central Bank Digital Currency - CBDC) kao vrsta kontra-revolucije, ali to je samo digitalni Fiat sa još više nadzora i kao takav neće proći.
Čak i odluke banaka da prihvataju Bitkoin mogu se posmatrati iz perspektive teorije igara, gdje korist za svakog igrača (finansijsku instituciju) zavisi ne samo od njihove sopstvene odluke već i od odluka drugih (tržišna utrka).
– Dakle, ovo bi bio čvrst novac izabran na slobodnom tržištu, baš kao što istorija sugeriše da se uvijek dešava (Thiers-ov zakon – dobar novac će izbaciti loš). Ali pošto ne bi bio centralizovan, zadržao bi svoju maksimalnu količinu trajno (nema centralne tačke kontrole/kvara da se poveća količina – uklanja grešku ljudskog faktora).
Na kraju bi došlo do ravnoteže sa ukupnim brojem monetarnih jedinica i cjelokupnom svjetskom ekonomijom (hiperbitkoinizacija - sve podijeljeno sa 21 milion). Svaki Satoši ili Sat, Bitcoin podjedinica, bi bio učešće u budućnosti izobilja (nada za bolje sutra i buduće generacije).
On bi bio kao precizan numerički sistem mjerenja ekonomske aktivnosti - mjerni štap (jedinica od 1 metra takođe se ne mijenja ni kada imamo više zgrade).
Mogući efekti:
– ljudi bi trošili promišljenije (nameće disciplinu) i uzimali bi samo proračunate rizike/kredite
– niža vremenska preferencija, razmišljanje na duži rok, manje konzumerizma bezvrijedne robe (bez prekomjerne potrošnje)
– realne plate koje održavaju kupovnu moć uz blagu deflaciju cijena i vode ka većem prosperitetu
(nema potrebe da se traži povišica samo da bi se pratila inflacija)
– pravedna distribucija privrednog rasta uklanjanjem prikrivenog regresivnog poreza znanog kao inflacija
(bez Cantillon efekta – oni koji su blizu štamparske mašine imaju najviše koristi, finansijska elita;
Naspram današnjeg sistema gdje imamo socijalizovane gubitke a privatizovane dobitke) – pojednostavljena štednja (takođe postoji moć jednostavnosti Bitkoin arhitekture)
Predstojeći period
– April 2024 je kada će se desiti sljedeće polovljenje - Halving. Događaj se odnosi na smanjenje (upola) stvaranja novih ‘novčića’ koje ‘rudari’ dobijaju kao nagradu, a dešava se svake 4 godine u ciklusima. Nagrada rudara uključuje novokreirane novčiće, kao i naknade za transakcije koje postaju relevantnije kako vrijeme bude prolazilo (slično odnosu glavnice i kamate u rati kredita tokom perioda otplate).
Pošto mnogi redovno kupuju i vrše DCA (Dollar Cost Averaging - uprosječavanje troškova u dolarima) i skupljaju Satošije (Stacking Sats - akumuliraju Bitkoin) to bi trebalo da dovede do povećanja cijene približno 2 puta.
Zatim dobija medijsku pažnju što privlači nove ljude i trgovce, dalje vodeći do rasta i nove maksimlane cijene, što poslije bude praćeno krahom tržišta. Dakle, ima specifično tržišno ponašanje, ali 4-godišnji pokretni prosjek stalno raste (logaritamski rast) i broj korisnika se povećava sa svakim krugom. Upotreba postaje lakša jer mobilne aplikacije svakim danom postaju jednostavnije za upotrebu. I skoro odobrenje Spot Bitkoin ETFa (Exchange-Traded Fund) će izvjesno imati dodatni uticaj na jačanje. Da dodamo ovdje Fidelity studiju Bitcoin First Revisited gdje je objašnjeno zašto se treba razmatrati odvojeno od druge digitalne imovine. Takođe ima i ARK-C Investicijski slučaj.
Rast cijene može da počne nekoliko mjeseci ranije u iščekivanju polovljenja, tako da je cijena uračunata, ali samo djelimično. Očekivanja mogu dovesti do samoispunjavajuće pretpostavke.
– Ako je ova logika tačna, uz faktor multiplikacije (mala likvidnost može dosta povećati cijenu), sa trenutne cijene od 27.000 a 2023/10/01, do kraja 2025. mogla bi dostići vrhunac u rasponu između 100 i 200+ hiljada USD. Poslije ovoga 2026. ili 2027. možda će se ponovo vratiti na 100 hiljada dolara ili čak malo ispod toga, pada do 50% maksimuma ciklusa (procjena zasnovana na grafikonu duginih cijena - informisana pretpostavka). Ovo bi mogao biti poslednji ciklus sa ovom predvidljivošću. Još jedan intrigantan model predviđanja je Bitcoin Zakon potencije (Power Law) (dugoročni pow-law). Ako se pokaže tačnim, može se očekivati da će cijena Bitcoina narednih 10ak godina rasti u prosjeku za 20 do 30% godišnje, gledano u periodu od 4+ godine (prosjek od 200 sedmica).
Vrlo rijetko u istoriji je postojala neka imovina koja je sigurna za držanje, a istovremeno ima i najveći potencijal za rast. U ovom trenutku, na početku faze (1) je još uvijek kao investicija (slično akcijama) i asimetrična opklada (mogući rast mnogo veći nego pad).
Makro-Ekonomska analiza (osobine ograničene količine novca):
1. Jedinstven interoperabilni globalni protokol za prijenos vrijednosti - Bitkoin Standard (standardizacija novca). To znači da nema problema sa konverzijom između valuta za globalnu trgovinu i međunarodno e-poslovanje (jedinstveni zajednički ekonomski jezik). Ekonomije teže prema samo jednom obliku novca (konvergencija sa investicionim trendovima).
Superiorni novi monetarni režim optimalno projektovan sa razmišljanjem iz prvih principa da bude što efikasniji.
Obuhvata nekoliko domena, od kojih su 3 glavne: Etika, Ekonomija, Inženjerstvo.
2. Bio bi apolitičan novac, tako da zemlje efektivno više ne bi imale monetarnu politiku, već samo fiskalnu. Privreda će imati prirodne poslovne cikluse i postati stabilnija. Usponi i padovi ekonomije bi trebalo da budu manji jer ne bi mogli vještački da porastu previše, pošto ne postoji državno spašavanje od bankrota (sjetimo se finansijske krize iz 2008.)
3. Ograničena količina novca nije bila suštinski problem dok god je djeljiva nadole: 1 BTC = 100 milion Satošija (Sat-a). Ukupna količina jedinica je 2,1 kvadrilion, 21 mil * 100 mil (8 cifara + 8 decimala) a Lightning čak omogućava miliSate (1/1000). Pokušajte da izbjegnete pristrasnost veličine jedinice, objektivno to nije bitno.
Ako svjetska ekonomija raste u prosjeku 1% godišnje, nekim stvarima bi se smanjila cijena za 1%. Naravno, druge sa većom efikasnošću izrade, zahvaljujući tehnološkom napretku, bi pale i više do graničnog troška proizvodnje, a nekima bi mogla i porasti cijena ako bi postojala dodatna potražnja.
Takođe ne postoji rizik od deflatorne spirale jer je to moguće samo u današnjem sistemu Novca kao Dug (Kreditni novac - stvara se svakim novim kreditom dok se uništava kada se dug otplati).
4. Gomilanje novca nije problematično, jer ljudi imaju svakodnevne potrebe, ali takođe i želje, i trošili bi i štedili i investirali tokom svog života (niko ne živi vječno). Dakle, postojala bi ravnoteža u svakom trenutku.
5. Krediti bi bili malo skuplji nego danas, jer bi imali realnu cijenu. Zato bi učesnicima na tržištu davali ispravan signal troška, što bi smanjivalo pogrešne alokacije kapitala (inflacija iskrivljuje signal i Pronalaženje SIGNALA u bučnom svijetu - ODLIČAN članak, preporuka PROČITATI).
Banke (kreditne) bi bile kao u slobodnom bankarstvu i trebale bi da vode računa o trajanju kredita i oročenih depozita. Centralna banka (CB) bi bila nepotrebna u postojećoj funkciji jer ne bi mogla da djeluje kao zajmodavac u krajnjoj instanci (mogla bi ostati samo kao administrator državnih rezervi), a takođe bi se eliminisala i moderna monetarna teorija (MMT).
Uglavnom bi postojalo bankarstvo sa punim rezervama, ograničeno oročenim depozitima (period ročnosti). Čak i ako se pojavi neka vrsta bankarstva sa djelimičnim rezervama, ono bi imalo gornju granicu izloženosti riziku. Ne bi više bilo prerizičnih kredita bez pokrića - jedan od uzroka krize ‘08.
Može se povući analogija sa šumom kada se odmah gase mali požari, a onda dođe jedan veliki zbog svog grmlja što je ostalo.
Nekretnine bi imale niže cijene jer ne bi služile kao Čuvar vrijednosti i izgubile bi tu novčanu premiju (smanjeni troškovi stanovanja).
Za potkrepljivanje ovih tvrdnji postoji odličan članak:
Zašto fiksna količina novca ne dovodi do ekonomske katastrofe
(I zašto je to u stvari jedini intelektualno i etički odbranjiv monetarni sistem)
Na kraju da se osvrnemo i pojasnimo neke često upućene kritike prema sistemu (skepticizam):
1. Druge ‘kriptovalute’ tzv. Alt (alternativni) novčići nisu prava konkurencija bitkoinu zbog: Prednosti prvog pokretača (organska kreacija koja se ne može replicirati), najveći mrežni efekat, najbolji model upravljanja (bez poznatog osnivača - slijediti pravila, ne vladara). Zatim najviše decentralizovani rudari i široka distribucija čvorova, najveća zajednica (saradnici, programeri) sa snažnim ideološkim ubjeđenjem, dubokom posvećenošću i sve većim usvajanjem od strane korisnika (postao je brend). Postoji fraza: Bitkoin, Ne ‘Kripto’.
Pored genijalne sistemske integracije svih komponenti, jedna novina se ističe kao vitalna a to je Podešavanje težine rudarenja. To je samobalansirajući probabalistički mehanizam koji održava izdavanje novih novčića u skladu sa unaprijed određenim rasporedom (ova fleksibilnost ga čini tvrdim i čvrstim).
– S druge strane, kriptovalute koje koriste PoS (Proof of Stake - ‘Dokaz o Ulogu’) model konsenzusa su poput ‘hartija od vrijednosti’, nemaju istinsku decentralizaciju, i virtuelni su po prirodi. Zatim nemaju dovoljno razdvojeno upravljanje, a PoS je u suštini centralizujuća sila. Neki od njih bi mogli naći drugi slučaj upotrebe, ali ne kao pošten i pouzdan novac, jer je to previše važna funkcija. Bitkoin je potpuno samostalan i nije sposoban nametnuti ništa što postoji izvan mreže, kao ni bilo koji blokčejn (‘oracle’ prorok problem, kako se kaže: Bitkoin, ne Blokčejn).
Samo bitkoin se smatra digitalnom robom (postoji u cyber prostoru) i predstavlja primarno monetarno dobro, što je potvrdila i SEC (Komisija za hartije od vrijednosti SAD). To je imovina, u nastajanju, bez emitenta i digitalna svojina (neotuđiva imovinska prava).
Dakle, alternativni sistemi nisu ni novčići ni valute, oni mogu biti samo neka vrsta tokena (digitalni žetoni, alt-tokeni ne mogu biti novac). Jedan praktičan slučaj upotrebe je da predstavljaju akcije, udio u kompaniji, ili da imaju neke specifične karakteristike.
– Takođe Side-chains (Liquid na primjer) ili *Drive-chains (BitVM) kao drugi slojevi možda budu bolji od posebnih Alt-ova jer mogu da se iskoriste bezbjednost Bitkoin L1 sloja. Čak i neki Alt-ovi imaju most za povezivanje sa BTC-om koristeći Wrapped ‘Omotani’ Bitkoin. Zatim postoji RGB, sistem za pametni ugovor na Lightning mreži. I svaka realno nova inovacija, pošto su sve otvorenog koda, mogla bi se dodati u Bitkoin sa novim ažuriranjima. Na primer, Litecoin je donekle testna mreža za Bitkoin, Lightning funkcionalnost je tamo prvi put implementirana. Slično zk-rollup (lista nultnog znanja) prvobitno implementirano u Ethereum-u se razmatra i za Bitkoin. Ipak, svaka promjena mora da zadrži glavne principe, ali i da bude kompatibilna unazad, pošto osnovni sloj protokola ne bi trebalo da se mijenja previše (Vi ne mijenjate Bitkoin, on mijenja vas). Sve izmjene moraju se raditi veoma pažljivo jer mreža ima fiducijarnu dužnost.
2. Što se tiče kritika zbog sporosti, postoji dobar razloga za to, odnosno nekoliko njih.
Distribuirani dnevnik može imati samo ograničenu veličinu i rast na osnovu prosječne internet brzine širom svijeta i prosječne veličine diska. Takođe, sve svjetske transakcije ne moraju (i ne bi trebale) da budu zapisane u javnoj bazi. Jednom plaćanju za kafu nema mjesta u trajnoj nepromjenljivoj bazi podataka, čiji je glavni posao da drži monetarnu politiku (naglasak na strukturnoj efikasnosti). To je Blockchain trilema između 1.decentralizacije, 2.bezbjednosti, 3.skalabilnosti.
Dakle, jedino izvodljivo rješenje, tj. kompromis, bilo je ograničiti broj transakcija u sekundi na glavnom sloju i riješiti skalabilnost na višim slojevima. U budućnosti se očekuje da će osnovni sloj služiti za poravnanje između Lightning čvorova, kastodija i banaka sa javnim dokazima o rezervama i obavezama, zatim među državama itd. Kao što danas postoji RTGS (Bruto poravnanje u realnom vremenu) ili GIRO kao međubankarski kliring, ili slično kako Swift funkcioniše. Stoga, redovne transakcije bi bile na Lightning i drugim rješenjima sloja 2 (L2), koje su brže (instant), sa jako niskom provizijama (1000 jeftinije od Visa), imaju veći kapacitet (potencijalno 1 milion+ TPS) i sa više privatnosti. Veliki kapacitet je odličan za mikroplaćanja, slučaj upotrebe koji ranije nije bio moguć. Kao bazni sloj globalnog poravnanja, zapravo je izuzetno brz, ima konačnost za 30 minuta, umjesto 3 ili više dana sa klasičnim bankarskim sistemima.
– Možemo napraviti analogiju sa PayPal-om koji je Način plaćanja, dok je osnovni Medij razmjene i dalje dolar. Na isti način na koji bi Lightning ili čak neki platni servis bio Način plaćanja, dok Bitkoin može ostati Medij razmjene.
Zanimljiva stvar koju treba spomenuti je da se preko Lightning šina može pratiti implementacija stabilnih valuta StableSats koji bi se mogli koristiti umjesto centralizovanih stabilnih kripto valuta USDT/USDC, sve dok sami Bitkoin Satošiji ne postanu dovoljno stabilni.
I zadnje, ali ne manje bitno, može da podstakne nove društvene mreže kao što je Nostr, takođe poznat kao decentralizovani tviter (sada X), gdje je korisnik vlasnik svojih podataka. (KYC tiranija objavljeno na Primal - nostr web klijent app).
3. Da bi bio otporan u budućnosti od promjena prema inflatornom modelu, potrebna mu je decentralizacija visokog nivoa koja zahtijeva troškove stvarnog svijeta (uporište u fizičkoj realnosti). To se manifestuje u digitalnom ‘rudarenju’ (mining) tzv. ‘Dokaz o Radu’ (Proof of Work - PoW), mehanizam konsenzusa sa fascinantnom projekcijom moći (potkovan je energijom).
Što se tiče potrošnje energije, argument je da korišćenje 0,3 do 0,6 % svjetske električne energije je prilično jeftino da bi se dugoročno imala globalna visoko kvalitetna monetarna mreža. Čak i bankarska industrija danas ima veću potrošnju energije od ove.
U isto vrijeme rudari mogu pomoći u stabilizaciji strujne mreže (simbiotski odnos) i takođe mogu da troše inače neupotrebljivu i izgubljenu energiju.
Proizvodnja električne energije je drugo pitanje i u budućnosti bi sva energija trebala da bude održiva iz obnovljivih izvora.
4. U vezi pravedne distribucije, oni koji su ga rano prihvatili su pošteno nagrađeni za rizik i vrijeme koje su uložili. A takođe i zbog čeličnih živaca i odlučnosti da dugo drže (HODL mim) kroz neizvjesnost i turbulentna vremena (BTC kao jedina izvjesna stvar u doglednoj budućnosti - Tik Tok Sljedeći Blok). Potrebna je hrabrost i otpornost da bi ostali posvećeni tokom padova tržišta. Drugo bez njih mreža ne bi mogla opstati u ranoj fazi razvoja. Pored toga, većina ranih kupaca i rudara su prodali svoje ‘koine’ u jednom trenutku tokom vremena. I na kraju, vremenom postaju ravnomjernije raspodjeljeni.
Zaključak
Lična procjena trenutno je da Bitkoin ima 51% šanse za rast i širenje
(2017. je bilo 30%, a 2013. možda 10% tada).
Što duže postoji (15 godina do sada) veće su šanse za uspjeh (Lindi efekat), jer vremenom jača i postaje robusniji (bio je rigidno testiran).
Kao bilo koja investicija to je poduhvat, što je i svaka odluka u životu. Za rizičnije, uložite samo ono što možete priuštiti da izgubite.
Takođe držite veći dio van kripto berzi (Sopstveno staranje - nisu vaši ključevi, nisu vaši novčići).
U svakom slučaju, uvijek je dobro biti upućen u aktuelnu tematiku.
DYOR (Do Your Own Research - uradite sopstveno istraživanje) i napravite svoju vjerovatnoću za svaki hipotetički scenario.
Držite se moći prirodne privlačnosti, a ne prisilne promocije.
Servisi za redovnu kupovinu i/ili dokupljivanje (BTC-DCA_CompareSheet) sa bankovnom karticom za buduće trošenje i penziju:
| 1.River | 2.Strike | 3.CashApp (samo US) | 4.Swan |
| pocketbitcoin(Swiss) | peachbitcoin(Swiss) | relai(Swiss) | 21bitcoin(Austria) |
*Ukoliko se radi DCA u sopstveni kastodi, vodite računa o UTXO upravljanju - minimalna transakcija bazne mreže 0,01 BTC - obezbeđenje za visoke naknade u budućnosti.
Ostale samo Bitcoin berze: vodič
Lokalne i regionalne mjenjačnice: | BIH: ACX, BCX | SRB: ECD, CRYPTO12 | HRV: ElectroCoin, BitStore |
YT govori za poslušati:
-Bitcoin is World Hope (Natalie Brunell)
-Introduction: What is bitcoin and why does it matter? (Andreas Antonopoulos)
-For Beginners: Bitcoin Explained in Simple Terms (-||-)
-Good Deflation, Bad Inflation (Jeff Booth)
-Why Deflation is Key to an Abundant Future (The Price of Tomorrow)
-The Bitcoin Standard (Saifedean Ammous)
-Can Bitcoin Replace Government-Issued Money? (A Debate)
Epilog: Narednih mjeseci biće zanimljivo vidjeti kako će se ovo odvijati, ostanite sa nama.
Za sve koji su željni saznati više i da zarone dublje u tematiku, prvi Bit post je bila mini e-knjiga: (r)Evolution of Money
Još domaćeg štiva: Bitcoin Balkan
Takođe odlična literatura je obrazovna knjiga iz Salvadora: Bitcoin-Diploma (MiPrimerBitcoin - Moj prvi Bitkoin) za povećanje finansijske pismenosti i svijesti.